Strukturni fondovi

Ulaskom Hrvatske u EU 2013.g. umjesto sadašnjih predpristupnih fondova u okviru IPA moći će se koristiti strukturni fondovi. Za razliku od financijskog okvira za IPA koji je ukupno godišnje oko 150 mil EUR, strukturni fondovi će imati okvir korištenja od 1,5 – 2 miljared EUR, a biti će i mnogo širi po obuhvatu (prihvatljivim projektima) i po korisnicima (prihvatljivim podnositeljima prijedloga).

Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Financiraju se razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu:

  • Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)
  • Europski fond za reginalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF)
  • Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF)
  • Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)
  • Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF)

Ukupna financijska alokacija za instrumente je 308 milijardi eura od 864 miljardi eura ukupnog proračuna EU.
Zajednička pravna osnova im je Uredba Vijeća 1083/2006. (na engleskome jeziku)

Ciljevi instrumenata su:

  • konvergencija
  • regionalna konkurentnost i zapošljavanje te
  • teritorijalna suradnja.

Slijedi više podataka o fondovima:

EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ
(engl. European regional development fund -ERDF) ima za cilj jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Republici Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja.

Pomoć iz ovog fonda usmjerava se na statističke prostorne jedinice prema EU klasifikaciji tzv. NUTS regije. U okviru kohezijske politike EU te regije služe kako bi se utvrdila razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU. Ciljevi – kategorije intervencija EU pomoći u programskom razdoblju 2007. – 2013. su ‘konvergencija’, ‘regionalna konkurentnost i zapošljavanje’ te ‘europska teritorijalna suradnja’. Prema NUTS metodologiji Hrvatska je podijeljena na tri NUTS II regije za koje se očekuje da će najviše koristiti kategoriju intervencija iz cilja ‘konvergencija’.

Cilj ‘konvergencija’ obuhvaća regije koje odgovaraju razini NUTS-a II i regije u kojima je BDP (eng. GDP) po glavi stanovnika ispod 75% EU prosjeka. Ima za zadatak ubrzati približavanje najslabije razvijenih zemalja članica i regija poboljšanjem uvjeta za rast i zapošljavanje, kroz povećanje i poboljšanje kvalitete investiranja u fizički i ljudski kapital, razvoj inovacija i društva znanja, prilagodljivost gospodarskih i društvenih promjena, zaštitu i poboljšanje okoliša kao i administrativne učinkovitosti. Razina sufinanciranja za ovaj cilj je do 75% ukupnih troškova pogodnih za sufinanciranje (eligibility expenditure).
Fondom upravlja Opća uprava za Regionalnu politiku, a fond je uspostavljen Uredbama Vijeća br. 1083/2006, te br.1084/2006.

EUROPSKI SOCIJALNI FOND
Ciljevi Europskog socijalnog fonda su smanjenje razlika u životnom standardu i blagostanju u državama članicama Europske Unije i njihovih regija, te time promicanje gospodarske i socijalne kohezije. Naglašava se promicanje zapošljavanja u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima, sljedećim djelovanjima:

  • Sredstva se dijele u cijeloj Zajednici i u svim regijama, posebno u onima gdje gospodarski razvoj usporen.
  • Poboljšanje kvalitete života građana EU omogućavanjem njihovog stjecanja vještina i boljih mogućnosti zapošljavanja.
  • U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva za razdoblje od 2010.-2013. godine državama članicama EU dodijeljeno je 75 milijardi eura.

Prihvatljiva područja ulaganja u okviru ESF-a su:

  • privlačenje i zadržavanje ljudi u zaposlenosti i modernizacija sustava socijalne zaštite
  • poboljšanje prilagodljivosti radnika i tvrtki  te fleksibilnosti tržišta rada
  • povećanje investicija u ljudski kapital kroz bolje obrazovanje i stjecanje vještina
  • jačanje administrativnih kapaciteta
  • pomoć u održavanju zdrave radne snage

KOHEZIJSKI FOND
Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske Unije te poticanja održivog razvoja.

U financijskoj perspektivi 2007. –  2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi eura. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 85% pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond otvoren je Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj te nakon proširenja u svibnju 2004. godine i novim državama članicama Unije.

Kohezijski fond financira intervencije na području:

  • Okolišne infrastrukture s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša
  • Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije
  • Trans-europske transportne mreže (Trans-European Transport Networks)
  • Transportne infrastrukture (izvan TEN-T mreže) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mreža diljem EU te potiče inter-modalne prometne sustave.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (eng. kratica EAFRD)

Instrument Zajedničke poljoprivredne politike tijekom trajanja Financijske perspektive 2007.-2013. uspostavljen Uredbom Vijeća br. (EZ) 1698/2005. Vrijednost Fonda je 77,66 milijardi eura. Fond je usmjeren na smanjivanje razlika između regija EU kroz razvoj poljoprivrede. Zamijenio je Komponentu usmjeravanja EAGGF-a, kao i mjere ruralnog razvitka u Komponenti garancija. Omogućuje jedinstveni izvor financiranja iz EU za sve programe ruralnog razvoja. Sastoji se od četiri grane: (1) poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, (2) poboljšanje okoliša i krajolika, (3) kvaliteta života u ruralnim područjima i diverzifikacija ruralne ekonomije, i (4) Leader pristup. Hrvatskoj će se Fond otvoriti po pristupanju Europskoj uniji. Njegovo se korištenje priprema kroz programe SAPARD i IPA-RD.

Europski ribarski fond (eng. kratica EFF)

U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. instrument koji financira zajedničku ribarsku politiku (uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1198/2006). Njegova je vrijednost 3,849 milijarde €. Zamjenjuje FIFG. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagođava svoju flotu radi postizanja konkurentnosti, kao i mjere zaštite okoliša. Također pomaže ribarskim zajednicama pogođenim promjenama da diverzificiraju svoju ekonomsku bazu. Dodatna sredstva su namijenjena mjerama koje će osigurati kvalificiranu radnu snagu potrebnu ribarskoj industriji. Hrvatskoj će se Fond otvoriti po pristupanju Europskoj uniji. Njegovo se korištenje djelomično priprema kroz programe SAPARD i IPARD.

Strukturni fondovi će pokrivati slijedeće operativne programe:

Operativni program promet (KF, ERDF Kohezijski fond i Europski fond za regionalni razvoj)

Operativni program zaštita okoliša (KF, ERDF)

Operativni program regionalna konkurentnost (ERDF)

Operativni program ljudski resursi (ESF – Europski socijalni fond)

Operativni program administrativni kapaciteti (ESF)

Teritorijalna suradnja (ERDF)

Cjelovit prikaz prelaska sa pretpristupnih programa na strukturne fondove daje se u dokumentu u prilogu – Tabela prelaska sa IPA-e na strukturne fondove

IPA - Strukturni fondoviDO KRAJA 2020. U HRVATSKOJ SU BILI NA SNAZI SLIJEDEĆI OPERATIVI PROGRAMI (NJIHOVO JE KORIŠTENJE PRODULJENO DO KRAJA 2022.G.)

 

1. OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. 

Ukupna vrijednost Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iznosi 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58 milijardi financira iz Europskog socijalnog fonda.

Cilj Programa je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj pri čemu su razrađena ulaganja u četiri temeljna područja: mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom zapošljavanju, osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama tržišta rada, aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje te potporu javnoj upravi (razvoj e-uprave i slično).

Operativnim programom su razrađena ulaganja u četiri temeljna područja :
– Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage
– Socijalno uključivanje
– Obrazovanje i cjeloživotno učenje
– Dobro upravljanje

 

2. OP za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. 

U okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 252.643,138 eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Cilj programa je promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih i akvakulturnih područja te poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike Europske unije.

U ovom Operativnom programu postoji 6 područja (prioritetnih osi) za koja je moguće zatražiti financijska sredstva:
– Poticanje okolišnog održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na znanju utemeljenog ribarstva
– Poticanje okolišno održive, resursno učinkovite, inovativne, konkurentne i na znanju utemeljene akvakulture
– Poticanje provedbe ZRP-a
– Povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije
– Poticanje stavljanja na tržište i prerade
– Poticanje provedbe integrirane pomorske politike

 

3. Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. 

U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju 6,831 milijarda eura od čega 4,321 milijarda eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i 2,510 milijardi eura iz Kohezijskog fonda (KF).

Kada se tome pridoda obvezno sufinanciranje provedbe operativnog programa iz proračuna Republike Hrvatske, njegova ukupna vrijednost raste na 8,037 milijardi eura.
Program doprinosi cilju ulaganja za rast i radna mjesta kroz poticanje ulaganja u infrastrukturne investicije (u područjima prometa, energetike, zaštite okoliša, ICT-a) i pružanja potpore razvoju poduzetništva i istraživačkih djelatnosti.

Područja financiranja:
– Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija
– Korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije
– Poslovna konkurentnost
– Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
– Klimatske promjene i upravljanje rizicima
– Zaštita okoliša i održivost resursa
– Povezanost i mobilnost
– Socijalno uključivanje i zdravlje
– Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje
– Tehnička pomoć

 

4. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. 

Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja 2014.-2020. iznosi 2.383 milijarde eura, od čega će se 2.026 milijardi eura financirati iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a ostatak iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske.

Cilj Programa: poticanje konkurentnosti poljoprivrede, osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim promjenama i postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih područja, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta.

Prioritetne osi:
– Promicanje znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima
– Povećanje održivosti poljoprivrednih gospodarstava te konkurentnosti svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti u svim regijama, promovirajući pri tome i inovacijske poljoprivredne tehnologije, kao i održivo upravljanje šumama
– Promicanje organiziranja lanca prehrane, uključujući preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi
– Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo
– Promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru
– Promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim područjima
– Tehnička pomoć

Programom je definirano 16 mjera koje imaju za cilj povećanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenja životnih i radnih uvjeta u ruralnim područjima uopće.

Popis mjera iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. – 2020. godine
M1 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja
M2 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima
M3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu
M4 – Ulaganja u fizičku imovinu
M5 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
M6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
M7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
M8 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
M9 – Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija
M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
M11 – Ekološki uzgoj
M13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
M16 – Suradnja
M17 – Upravljanje rizicima
M18 – Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku
M19 – LEADER (CLLD)
M20 – Tehnička pomoć

 LOGO HAEDER-2 copy