Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023.

N O V O S T I, Natječaji i najave natječaja za EU fondove, VINARSTVO I VINOGRADARSTVO - BESPOVRATNA SREDSTVA -> Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023.

Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023.

/Članak u Poslovnom dnevniku/

najavljena-objava-natjecaja-promidzba-na-trzistima-trecih-zemalja-iz-p-636391601932148234_720_540

U financijskoj 2017. zabilježena je iskorištenost Nacionalnog programa od 37 posto, što je u odnosu na 2014. povećanje od 30 posto.

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je prijedlog Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine na koji je putem e-savjetovanja bilo moguće dostavljati komentare, prijedloge i sugestije do 3. travnja. Novi program, uz postojeće tri mjere – restrukturiranje vinograda, investicije u vinarije i marketing vina te promociju na tržištu trećih zemalja predviđa i uvođenje nove mjere – Informiranje u državama članicama koja otvara mogućnost sufinanciranja promoviranja naših vina u EU.

Mjera je uvedena na prijedlog sektora i sigurno će doprinijeti značajnim iskorakom u odnosu na prethodni Program jer vidimo da nakon ulaska u EU nismo napravili veće iskorake u izvozu na tržišta EU. Predviđene su i promjene u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda, gdje je postotak potpore povećan s 50% na 75%, a uvedena je i mogućnost naknade za gubitak dohotka u financijskom obliku u stopostotnom iznosu. Prema podacima EK za Hrvatsku se predviđa omotnica od 54,1 milijuna eura što je približno na razini dosadašnjih sredstava, a što je manje od dva posto od ukupno predviđenih sredstava Unije. Sredstava u iznosu od 5,52 milijarde eura koristi 19 zemalja članica, a najveći korisnici su Francuska, Italija i Španjolska.

Dobro je što je program, utvrdio raspored provedbe Mjera odnosno Plan raspisivanja natječaja na vrlo jasan i transparentan način pa vinogradari i vinari točno znaju kada mogu očekivati objavu natječaja, ali i ugovaranje po donošenju Odluke o prihvaćanju projekta. Temeljem naučenih lekcija iz prvog programskog razdoblja, novi Program donosi poboljšanja u procedurama, a nadamo se da će kroz pripadajuće pravilnike korisnicima biti još prihvatljivije sudjelovanje na natječajima. A oni slijede već od kraja ove godine te ćemo sigurno imati znatno bolju iskorištenost sredstava, ali i bolje rezultate u proizvodnji i vanjskotrgovinskoj razmjeni vina.

MH900227304

Informiranje u članicama
Ova mjera uključuje informativne aktivnosti o sustavu EU o zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla te informativne aktivnosti o odgovornoj konzumaciji vina i rizicima koji su povezani sa štetnom konzumacijom alkohola. Odgovorna konzumacija vina ključna je sastavnica europskoga i hrvatskog eno- gastro i kulturnog nasljeđa te je u skladu sa zdravim životnim stilom. Mnogim osobama koje na odgovoran način piju vino može pružiti zadovoljstvo i može koristiti njihovu zdravlju, a korisnici će se morati uskladiti s ograničenjima i obvezama predviđenim u državama članicama gdje žele provesti svoje informativne kampanje.

Vjerujem da će naša javna tijela koja su prihvatljivi korisnici, prvenstveno HGK, koja je i dosad bila predvodnik u promociji hrvatskih vina, iskoristiti mogućnost promocije hrvatskih vina u okviru EU sustava zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla u pogledu posebne kakvoće, ugleda ili ostalih značajki koje hrvatska vina imaju zbog posebnog zemljopisnog okruženja ili podrijetla. Kod ove Mjere se planira održati 10 informativnih predavanja i sudjelovanje na vinskim događanjima, sajmovima i izložbama na području EU.

Maksimalni prihvatljivi troškovi po projektu su 100.000 eura, a razina EU potpore iznosi do 50% prihvatljivih troškova, dok je državna potpora Hrvatske može iznositi do 30% prihvatljivih troškova. Za druge projekte maksimalni iznos EU potpore je 50.000 eura, a državne 30.000 eura, dok 20% moraju osigurati podnositelji. Unutar ove mjere podnositelji zahtjeva mogu biti: stručne organizacije uključene u sektor vina, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača vina, sektorske organizacije ili javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika proračuna.

Reklama u trećim zemljama
Kao i dosad, ova mjera ima za cilj pronalaženja novih potrošača, povećanja prepoznatljivosti hrvatskih vina, poboljšavanja konkurentnosti vina sa zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i vina s oznakom sorte vinove loze, uz naglašavanje visokih standarda proizvoda iz Unije s obzirom na kvalitetu. Razina EU potpore iznosi do 50% od prihvatljivih troškova, a državne može iznositi do 30% prihvatljivih troškova. Maksimalni prihvatljivi troškovi po projektu su do 250.000 eura, a maksimalni iznos EU potpore po projektu je 125.000 eura, te iznos državne potpore po projektu 75.000 eura. Programom je utvrđen cilj povećanja izvoza na ciljana tržišta za 20 posto.

vino cedran

Restrukturiranje vinograda
Potpore za restrukturiranje i konverziju vinograda mogu se odobriti za aktivnosti koje dovode do strukturne promjene u vinogradima kao zamjena sorte (uključujući i cijepljenje), premještanje vinograda na povoljnije vinogradarske položaje i poboljšavanje vinogradarskih tehnika. Pojedine operacije mogu se provoditi samostalno ili u kombinacijama ovih triju operacija. Maksimalni iznos potpore po projektu je 750.000 eura uz intenzitet potpore od 75%. Programom se predviđa da bi ukupna površina svih restrukturiranih i konvertiranih vinograda u petogodišnjem programu bila oko 1.000 ha. U dosadašnjem programu bili su zastupljeni vinogradari iz cijele Hrvatske uglavnom s jednim Projektom. Sudjelovali su i OPG i trgovačka društva, no sada bi trebalo težiti uključivanju značajnijeg broja i šireg kruga vinogradara u ovu mjeru.

Vinarije i marketing
Ova mjera uključuje potpore ulaganjima u proizvodnju i prodaju vina. Potpora se može odobriti za materijalna i nematerijalna ulaganja u vinarije, te prodajne i prezentacijske objekte vina, uključujući skladišta i infrastrukturne objekte, s ciljem poboljšanja ukupne učinkovitosti. Kod ove Mjere iznos i intenzitet potpore ovisi o veličini poduzeća pa se za veće poduzeća predviđa manji iznos potpore.

Maksimalni iznos potpore po projektu je 1.500.000 eura za mikro, mala i srednja poduzeća, 750.000 eura za poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna eura, te 550.000 eura za tvrtke sa 750 i više zaposlenih ili prometom od 200 milijuna eura i više. Za mikro, mala i srednja poduzeća intenzitet potpore iznosi 50% prihvatljivih troškova, poduzeća s manje od 750 zaposlenih potpora iznosi 25% prihvatljivih troškova, a za poduzeća sa 750 i više zaposlenih intenzitet potpore iznosi 24% . Radi ostvarivanja povećane konkurentnosti proizvođača vina, kroz nova ulaganja u proizvodnju i marketing vina, potencijalni obuhvat broja odobrenih projekata kroz petogodišnje razdoblje je 200 uz ukupan broj uključenih proizvođača 150. U dosadašnjem razdoblju ovu mjeru je koristilo najveći broj korisnika i to OPG, obrta i trgovačkih društava od malih do naših velikih vinarija iz svih vinarskih regija.

vino_boce_0_0_468X10000

Što smo dosad napravili?
Proizvodnja vina je sektor za koji možemo reći da je znatno unaprijeđena kvaliteta proizvodnje i plasmana, a kvaliteta proizvoda je potvrđena mnogobrojnim nagradama sa svjetskih ocjenjivanja. Slijede se trendovi suvremene prodaje i marketinga, no sve to, na žalost, nije doprinijelo, povećanju proizvodnje vina i plasmanu u izvozu. Ulaskom u EU Hrvatska je dobila značajna sredstva za financiranje sektora vina, a prvo razdoblje vinske omotnice – programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2014.-2018. godine je pri kraju. Pomoć je u tom razdoblju iznosila 11,8 milijuna eura godišnje u prve tri godine te 10,8 milijun eura u zadnje dvije godine. Hrvatski vinari su dobili mogućnost povećati prodaju vina uz pomoć tog programa. Sada smo u zadnjoj godini provođenja Nacionalnog programa sektoru vina, a rezultatima sektora vinarstva i vinogradarstva ne bismo smjeli biti zadovoljni.

Kod donošenja programa vodilo se računa da postoji veliki broj malih proizvođača vina, starost vinograda, usitnjenost površina, tehnološki slaba opremljenost proizvođačkih kapaciteta te nedovoljna promocija i oglašavanje vina na domaćem, a posebno na tržištima trećih zemalja. Strateške odrednice su bile usmjerene povećanju kvalitete vina i povećanju konkurentnosti proizvođača kroz održivo upravljanje vinogradima koje osigurava kvalitetnije grožđe, modernizaciju vinogradarskih i vinarskih tehnika, nova ulaganja u infrastrukturu vinarija i prerađivačkih kapaciteta uz jačanje informiranja o vinu na zajedničkom tržištu te jačanje promidžbe na tržištima trećih zemalja. Od početka 2014. u četiri godine su raspisana 20 natječaja, a ukupno je odobreno 170 projekata, ukupne vrijednosti preko 300 milijun kuna i odobrene potpore u iznosu od 137,5 milijuna kuna.

U mjeri promidžba vina odobreno je 61 projekt ukupne vrijednosti 25 milijuna kuna. Za mjeru restrukturiranje i konverzija vinograda odobrena su 43 projekta vrijednosti 126,1 milijuna kuna. Za mjeru Investicija u vinarije i marketing vina odobreno je 43 projekta s vrijednosti projekta od 158,5 milijuna kuna. U financijskoj 2017. zabilježena je znatno bolja iskorištenost Nacionalnog programa od 37 posto, što je u odnosu na 2014. godinu povećanje od čak 30 posto. U ovoj bi se godini iskorištenje ukupnog iznosa koji je odobren, a radi se o 10 milijuna eura, mogla popeti na oko 50% sredstava koja su bila na raspolaganju. Niska iskorištenost sredstava u prvim godinama te kasnije znatno poboljšanje posljedica je načina i tehnike upravljanja sredstvima koju nameće EU (financijski se ne terete godine ugovaranja projekata, nego godine njihove provedbe), ali i slabe reakcije administracije i vinara na početku razdoblja provedbe.

Konkretno 2014. i 2015. bio je veliki apsorpcijski gubitak sredstava, dok su prijavljenim projektima tijekom 2016. alocirana gotovo sva predviđena sredstva u mjerama. A takva se situacija nastavlja i dalje. Promijenjeni su i prilagođeni Pravilnici za korištenje ovih sredstava tako da je u zadnje dvije godine situacija u korištenju znatno bolja. Prema DZS-u, pod vinogradima je u 2013. bilo 27.861 ha, 2015 godine 25.587 ha, a 2016 godine 23.400 ha. Proizvodnja vina u 2013. iznosila je 1.249.000 hl. Uvezli smo vina u vrijednosti od 16,5 milijuna eura dok smo ga izvezli u vrijednosti od 10,4 milijuna EUR, čime je ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca odnosno deficit od 6,1 milijuna eura.

Autorica Zvjezdana Blažić je bila pomoćnica ministra poljoprivrede. U Krašu je bila zaposlena od 1986.do 2005. godine, također je bila i predsjednica uprave najvećeg hrvatskog proizvođača pića Badel. Radila je na mnogobrojnim projektima i bila član interdisciplinarnih timova u području organizacije rada, racionalizacije poslovanja, transformacije vlasništva, restrukturiranja poduzeća, strateškog planiranja.

Komentari su zatvoreni.